mračna sudnica by AI prema mom promptu
Na današnji dan prije jušto 10 godin (17.02.2015.) moja tadašnja odvjetnica Mira Boban, njen pripravnik i ja ušli smo na vrime (ura 8 i po) u sudnicu na kraju hodnika 81/II u zoni sumraka Dračevac gdje je na sramotu Republike Hrvatske godinama bija smješten Općinski sud u Splitu.
Ova sudnica nije bezveze bila na kraju hodnika. Na kraju hodnika niko ništa ne kontrolira, tu obično vlada mrak. Mrak me nije uspija izist, ali to je samo zaradi tega šta moj pronicljiv um vidi šta rade i čime se bave. Meni je kjaro. Da biste saznali i vi, čitajte moj online libar ča gre u nastavcima Libar Timbar. Opisujen stravične događaje u Republici Hrvatskoj, sve iz vlastitog iskustva, činjenično, s dokazima.
https://www.xvii-online.org/p/libar-timbar.html
Sutkinja Marina Boko je najprvo bila sudska tipkačica (rad na makinjeti), a onda je vridnin radon avancala do suca. Pravni fakultet u Splitu za nju nema pokazati diplomski rad, kažu bacili su ga. Tako su mi napismeno odgovorili. Znate, mračne u Hrvatskoj nisu samo sudnice, mračne su i predavaonice, zbornice, kancelarije, butige, malo svitla ovod svitli.
Kad ti sude oni koji su vridnin radon stigli dokle su stigli, to izgleda ovako.
Na ročište od 17.02.2015., predmet K-1873/2011, suđenje po privatnoj tužbi vlasnice ovog predivnog timbra, pozivana san pozivima koji su protivno Ustavu RH bili bez tužbe u privitku. Kad san na sud došla 17.02.2015. i to s mojon tadašnjom odvjetnicom Mirom Boban i njenin tadašnjim pripravnikom, a tome može posvjedočiti i moja mater koja nas je čekala ispred sudinice na kraju hodnika, Marina Boko u zapisnik koji je prema zakonu dužna vodit uredno notaje da nisan došla oli po splisku arivala.
prva stranica zapisnika od 17.02.2015.
Meni, koja po njoj nisan arivala na ročište, vazela je osobne podatke. Eno notano je u iston zapisniku, najprvo piše da nisan pristupila, a onda u zadnjoj rigi prve stranice koju prilažen je notala da mi je vazela osobne podatke.
Kako mi je mogla vazest osobne podatke ako me nije vidila?
Kako je (opisat ću u nastavcima) mogla sudsku poštu slat u Zadar kad je vidila moju osobnu iskaznicu i dobro je znala da živin i radin u Splitu?
Kad je vazimala osobne podatke, pitala me jušto ovako:
"A ŠTA IMATE OD ŠKOLE?"
Tako izgleda kad sude oni za koje fakultet nema pokazati diplomski rad. Na to pitanje san joj sasvin jasno odgovorila da san magistar znanosti, no odbila je to uniti u spis i to taj put i sve ostale pute kad me vidila. Notala je "sa završenim FEZB-om" ča more značiti i da se npr. finija stručni studij. Oni ča im je diploma neupitna moredu sebi predočit šta to znači neupitno postat diplomirani inženjer, a poslin i magistar znanosti (nije isto što i magistar struke!) na FESBu i na kakav perfidan način se meni ovdje oduzima ono što sam pošteno stekla na FESBu koji nije FEZB.
Ustav RH brani diskriminaciju na osnovi bilo čega, pa i obrazovanja, a isto brani i Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama
Članak 14. Ustav RH
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
Članak 14. EU konvencija o ljudskim pravima
ZABRANA DISKRIMINACIJE
Uživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili druga okolnost.
Naslov mog magistarskog znanstvenog rada nije tajna:
https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/ocjenski-rad/336926
Na ročištu od 17.02.2015. moja tadašnja odvjetnica Mira Boban sasvim jasno diktira u zapisnik da se ne može suditi za nešto što nije ni bilo kazneno djelo (to je kršenje ljudskih prava) , no Marina Boko kaže pih i nastavlja po svome.
Hrvatski jezični portal objašnjava značenje uzvika pih na ovoj poveznici:
https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV5jUBY%253D
Ovo san već objavila, ali ponavljan da shvatite o čemu se tu radi. Dokle ćemo doći na ovaj način? Zamislite da svi suci za svoju privatnu zabavu počnu suditi ljudima za nešto što nije kazneno djelo.
Litrat koji san upravo priložila je još jedan dokaz da san bila na ročištu 17.02.2015. Tu lipo piše da san se očitovala o privatnoj tužbi. Kako bi se mogla očitovat o privatnoj tužbi na ročištu od 17.02.2015. ako nisan bila prisutna na tom istom ročištu kako se tvrdilo na početku zapisnika?
Odvjetnica Mira Boban je tražila ispravak greške i zahtijevala je da Marina Boko upiše u zapisnik da san pristupila ročištu, no Marina Boko je to odbila, uz pih, narafski.
Ta rječica NIJE koja je trebala biti navedena točno i koja je trebala glasiti JE (šta je i zakonska obveza, zapisnik se mora voditi točno i uredno) joj je poslije bila uporište za moje nezakonito hapšenje!
Koliko je puta uopće trebalo doći na sud? Svatko vas može tužiti, pa da znate:
Samo prvi put i drugo ništa nije obavezno! Čovik se očituje o krivnji, a ako ga nema, moguće je i suđenje u odsutnosti. Sudit se može samo za nešto što zakon definira kao kazneno djelo. Ako čovik nije doša na daljnja ročišta i nije postavija pitanja svjedocima, vještacima i slično, samo je sebi naštetija. Njegovo je pravo da ispita svjedoke, vještake i sl. te da iznese svoju obranu. Ka šta je svakome poznato (za ovo znat ne triba biti doktor prava), branit se može i šutnjom, a svjedoka može i ne ispitat.
O ovon ročištu ću još pisat, bilo je tu još mrklog mraka, jeman o ovemu svemu još puno tega reč. Danas još navodin koliko me došlo zastupanje odvjetnice Mire Boban na tom ročištu, a ovod možete pročitat koliko me došlo ča je Mira Boban išla vidit spis K-1873/2011 jerbo ex tipkačica Marina Boko kad sudi ne zna da tužba mora bit u privitku poziva. Možda i zna, ali ako zna, onda namjerno krši USTAV RH.
Navest ću i radnje koje treba poduzeti da se ovo ne događa i ubuduće:
1) Provjera autentičnosti diploma svih sudaca u Republici Hrvatskoj
2) Sigurnosna provjera sudaca kao i provjera imovinskih kartica sudaca
3) Video snimanje svakog ročišta. Australija ovo radi odavno i time su smanjili korupciju. Što Hrvatska čeka?
Nema komentara:
Objavi komentar